PESIMISTI I OPTIMISTI

“Oduvijek sam vjerovao, i još uvijek vjerujem, da nam se, bez obzira na dobru ili lošu sreću, uvijek možemo dati pažnju i pretvoriti u nešto vrijedno.”

Istina je da su optimisti, odnosno pozitivni mislioci, u životu u prednosti u odnosu na pesimiste. To je zbog učinka vašeg razmišljanja i stava na sve na što naiđemo. Naši društveni odnosi, naš posao i naše zdravlje sastavni su dio našeg svakodnevnog života i možemo osjetiti kako negativne i pozitivne misli mogu imati domino učinak na sve što radimo tijekom dana.

Način na koji odlučimo razmišljati, pozitivno ili negativno, ima veliki utjecaj na konačni ishod i ogleda se u svemu što radimo. Otuda je važno imati uravnotežen pogled na život.Pozitivno razmišljanje je moć za vašu dušu.

Nemoj biti pesimističan, bit će bolje, budi optimist. Često to čuješ, no niti ne znaš kako, niti ti je jasno zašto bi trebao biti optimist i ima li od toga ikakve koristi. Ono što je sigurno, isplati se biti optimist, jer za pesimizam uvijek ima vremena. Optimizam kao temeljni životni stav nudi značajne prednosti nad pesimizmom. 

Što je to optimizam? 

Optimizam (kao i pesimizam) psiholozi nazivaju kognitivnim stilom. Kognitivni stil je način razmišljanja o dobrim i lošim stvarima koje nam se događaju. To je temeljni stav o životu. To je način na koji sebi objašnjavamo sve oko sebe i sebe same. 

Optimist si ako pred preprekama polaziš od pretpostavke: “Ja mogu napraviti nešto što će popraviti ovu situaciju. Bit će bolje!”. 

Pesimist si ako pred prekom misliš: “Ništa što ja učinim neće popraviti situaciju. Izgubljeno je!”. 

Postoje različiti stupnjevi optimizma i pesimizma, a većina ljudi je negdje između ova dva ekstrema. No, općenito se može reći da je optimistima svijet lijep, svoje probleme vide kao riješive, a njihovo povjerenje u vlastite mogućnosti je veliko.

Koje su prednosti optimizma?

Optimisti su:

• zdraviji od pesimista te žive dulje
• uspješniji su i zadovoljniji u vezama, poslu i sportu, zarađuju više
• postižu više jer su fleksibilniji, prilagodljiviji i uporniji
• pred preprekom dulje pokušavaju, isprobavaju više mogućnosti i uvijek traže novu…

ZAMKE PESIMIZMA!

Znanstveno je dokazano da pesimistični pogled na svijet postavlja plodno tlo za pojavu depresije. Stil razmišljanja koji naročito pogoduje pojavi depresije naziva se “naučena bespomoćnost” i tipičan je za izrazite pesimiste.

Oni NEUSPJEH PRIPISUJU SEBI, smatraju da su sami krivi za sve loše što ih snađe i to zbog svojih trajnih loših osobina (npr. glup sam, nesposoban) i skloni su samooptuživanju.

Nasuprot tome USPJEHE PRIPISUJU VANJSKIM UTJECAJIMA, kao što su sreća, slučajnost, dobro raspoloženje šefa ili profesora… Temeljni osjećaj im je osjećaj nedostatka kontrole u životu. Naučena bespomoćnost se razvija nejčešće odgojem, a rjeđe usljed niza nedaća van naše kontrole koje nas zadese. Roditelji razvijaju naučenu bespomoćnost stalno pomažući djetetu, ponavljajući kako samo ne može/ne zna, pa još usput komentiraju greške sa “ sam si kriv kad si glup, smotan…”

Dakle čak i kratka poduka u svrhu istraživanja daje razultate. Svaki problem ima rješenje i ako ga se potraži moguće je i naći ga. Zato počni tražiti! Ne pretpostavljaj probleme tamo gdje ih nema, samo zato što bi se možda mogli pojaviti.

NEKOLIKO SAVJETA! KADA TI SE NEŠTO LOŠE DOGODI:

• Reci sebi da neće dugo trajati
• Nađi ono na što taj događaj neće utjecati, nešto što je još dobro
• Nemoj se samooptuživati
• Smatraj taj događaj izazovom i prilikom da nešto novo naučiš.

KADA TI SE DOGODI NEŠTO DOBRO:

• Smatraj da će učinci trajati.
• Pogledaj na što je sve pozitivno utjecao taj događaj.
• Pogledaj koliko zasluga za to što se dogodilo možeš sebi pripisati.
• Uživaj u posljedicama.